Kako smanjiti osjećaj anksioznosti u stomatološkoj ordinaciji?

Mnoga istraživanja pokazuju da su strah i anksioznost glavni krivci za neodlazak stomatologu. Etiologija dentalnog straha potiče od više različitih uzroka - stavova i ponašanja roditelja u vezi sa oralnim zdravljem, neugodnih iskustava iz ambulante (bilo koje medicinske specijalizacije), te niskog praga tolerancije na bol (Ayer, 2005). Svjetska epidemiološka istraživanja pokazuju da se dentalne fobije pojavljuju kod 6-20% odrasle populacije, dok 5-10% odraslih osoba izbjegava redovne stomatološke preglede upravo iz straha. A ako uzmemo u obzir osobe koje imaju blagi ili srednji strah od stomatoloških intervencija ovaj procenat se penje na 75% (Zarevski, 2005).

Strah u životu ima veoma važnu ulogu - upozorava organizam na opasnosti te razvija efikasne zaštitne reakcije. Međutim, cilj stomatoloških intervencija nije povreda integriteta osobe niti nanošenje boli, već očuvanje i ponovno uspostavljanje zdravlja, stoga je strah u stomatološkoj ambulanti ipak negativni faktor. Iako su pacijenti svjesni ovoga, i dalje ne mogu mirno izdržati neugodne stomatološke intervencije, što opterećuje ne samo pacijenta nego i ljekara koji intervenciju sprovodi. Osobe koje su u ranijem dobu doživjele neugodu kod stomatologa dokazano imaju viši stepen anksioznosti, kao i niži prag dentalne boli, ali ne i niži uopšteni prag bola (Surina, 2021).

Šta mi možemo da učinimo da smanjimo osjećaj stresa i anksioznosti u stomatološkoj ordinaciji?

Na samu pomisao da treba da zakažemo termin kod stomatologa, u nama se javljaju fiziološke reakcije - drhtanje, ubrzano lupanje srca, teško disanje i slično. Strah nas takođe opterećuje i muči čineći nemogućim razmišljanje o bilo čemu drugome osim o onome što nam taj isti strah izaziva. Pronađite stomatologa sa kojim vam je ugodno razgovarati o dentalnoj fobiji i koji vas razumije. Postoje različite tehnike koje stomatolozi koriste kako bi kod pacijenata smanjili osjećaj stresa i kako bi posjeta bila što ugodnija. Obavezno obavijestite svog stomatologa da se plašite kako bi on mogao adekvatno reagovati i individualno prilagoditi svaki tretman baš prema vašim strahovima.

Kada smo uznemireni plitko i brzo dišemo te na taj način povećavamo koncentraciju ugljen dioksida u krvi što je jedan od snažnih fizioloških uzroka anksioznosti. Vrijeme provedeno u čekaonici iskoristite radeći vježbe disanja. Duboko udahnite kroz nos, izbrojte do 4, i onda postepeno istiskujte vazduh na usta takođe brojeći do 4. Ovo ponovite 10 puta i ne zaboravite da napravite kratku pauzu nakon svakog udisaja. Na taj način ćete redukovati fiziološke uzroke anksioznosti. Vježbama disanja možemo smanjiti nivo anksioznosti i pomoći sebi da se osjećamo više relaksirano. Postoje mobilne aplikacije koje vam mogu pomoći u postizanju adekvatnog ritma disanja.

Tokom same stomatološke intervencije može biti od pomoći da sebe zamislite u središtu neke smirujuće scene. Ova tehnika se u psihologiji zove vođena fantazija. Zamišljanje sebe u opuštenoj atmosferi može da vam pruži opšti osjećaj smirenosti koji će odagnati anksiozne misli. Umirujuća scena može biti mirno jezero, plaža, planina, ali i vaša spavaća soba ili bilo koje drugo mjesto koje vama lično donosi mir. Smirujuće scene takođe ne moraju biti realistične - možete da se zamislite kako lebdite na oblaku ili slično. Važno je dovoljno detaljno zamisliti scenu kako bi vam ona u potpunosti zaokupila pažnju (Born, 2009).

U slučaju da se ne odlučite na zamišljanje smirujuće scene, zamolite svog stomatologa da vas tokom same intervencije detaljno informiše o procedurama koje provodi i količini bola koju biste mogli da očekujete. Na taj način ćete tačno znati šta i kolikoj mjeri možete u svakom trenutku da očekujete, te da zadržite kontrolu nad mislima i emocijama.

Takođe je praktično povesti sa sobom osobu od povjerenja koja će vam pružiti podršku i ohrabrivati vas dok čekate na intervenciju. Samo zapamtite, ona ili on vas ne smiju požurivati niti tjerati. Isključivo je na vama da odredite intenzitet i tempo svega što se dešava.

Kada sve sumiramo - najvažniji je otvoreni i korektan odnos između pacijenta i ljekara. Ne ustručavajte se da razgovarate i iskomunicirate sve vaše strahove. Važno je da zapamtite da niste sami i da ne morate sami da prolazite kroz suočavanje sa dentalnom fobijom. U slučaju da ove mjere ne pomognu, uvijek se možete javiti psihoterapeutu te sa stomatologom napraviti zajednički plan rada i suočavanja sa strahom.

Dr Tamara Pušić

spec. ortopedije vilica

diplomirani psiholog

Literatura:

Ayer Jr, W. Psychology and Dentistry: Mental Health Aspects of Patient Care by Ayer Jr., William (2005) Paperback.

Bournes, E. J. (2009). Anxiety and Phobia Workbook. ReadHowYouWant. com.

Surina, K., Ruždijić, J., Kuzinovska, A., Stevanović, A., & Rončević-Gržeta, I. (2021). Strah od odlaska stomatologu. Socijalna psihijatrija, 49(2), 148-166.

Zarevski, P., Škrinjarić, I., & Vranić, A. (2005). Psihologija za stomatologe.